Europa obilježila 60. obljetnicu završetka II. svjetskog rata
U Berlinu je službeno obilježavanje 60. obljetnice svršetka II. svjetskog rata
8. svibnja započelo svečanim ekumenskim bogoslužjem. Predsjednik njemačkog episkopata
kardinal Karl Lehmann istaknuo je kako je 8. svibnja 1945. sasvim sigurno dan oslobođenja,
ali također dan kada su započele patnje velikog broja ljudi. Povijest je, naime, privilegirala
uglavnom zapadne Nijemce, dok su ljudi na istoku zemlje ostavljeni snositi teško breme
katastrofe. Predsjednik vijeća Evangeličke crkve u Njemačkoj biskup Wolfgang Huber
istaknuo je, pak, kako se Nijemci nisu vlastitim snagama oslobodili nacističkog režima.
Zahvalio je savezničkim snagama na odlučnosti kojom su im pomogli, unatoč činjenici
da "osloboditelji nisu ni u kojem slučaju bili i spasitelji, već ljudi koji su bili
sposobni činiti i zlo". Na službi u katoličkoj katedrali nazočni su bili i brojni
gosti iz europskih Crkvi, među njima veliki nadbiskup Lavova kardinal Lubomyr Husar,
predstavnici poljskog i francuskog episkopata, anglikanske, srpskopravoslavne i ruskopravoslavne
Crkve, te predsjednik Horst Koehler i kancelar Gerhard Schroeder. U Muenchenu
se kardinal Friedrich Wetter osvrnuo na nacističku propagandu i pozvao građane
da ni danas ne ostanu slijepi za vrednote koje su Božji dar - prije svega vrijednost
života od njegova začeća do naravne smrti. Upozorio je da je rastući broj mladih ljudi
koji ne žele djecu povezan s omalovažavanjem braka i obitelji. Na međunarodnoj svečanosti
u povodu oslobođenja koncentracijskog logora Mauthausen u Austriji kardinal Christoph
Schoenborn molio je Boga da se nikada ne vrati zlo koje je na tom mjestu okončano
prije 60 godina. Sedam su godina na tom dijelu "pakla na zemlji" mučeni i ubijani
ljudi iz cijele Europe, Židovi i kršćani, Sinti i Romi, Jehovini svjedoci i homoseksualci,
invalidi i politički zatvorenici. Austrijanci su bili i mučitelji i žrtve, i s tom
tugom i tom sramotom moramo se suočiti kako se ne bi nikada ponovilo, poručio je bečki
nadbiskup. Na svečanosti se okupilo 20.000 ljudi iz gotovo 40 država, hrvatsko je
izaslanstvo predvodio potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović. U nekadašnjem
logoru Le Coudray nedaleko Chartresa položen je kamen temeljac Europskog doma
susreta "Franz Stock". Projekt koji promiču francuski predsjednik Jacques Chirac i
nekadašnji njemački kancelar Helmut Kohl nazvan je po zatvorskom dušobrižniku koji
je u tijeku njemačke okupacije skrbio za više od 2000 pripadnika francuskog pokreta
otpora, Židova i njemačkih vojnika u pariškim zatvorima, ostajući s njima do trenutka
pogubljenja. Prigodom obilježavanja 60. godišnjice kraja II. svjetskog rata
u Europskom je Parlamentu danas, nakon uvodnog govora predsjednika Josepa Borrella,
izveden glazbeni interludij Johanna Sebastiana Bacha, u spomen na žrtve tog krvavog
svjetskog sukoba. Na današnji dan, kada se slavi također Dan Europe, prije 55 godina,
tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumann iznio je prijedlog o
Europi koja je sposobna zajamčiti mir. Ideja o europskoj suradnji, koja je postupno
postala integracija, nastala je nakon trauma II. svjetskog rata, jer se smatralo da
mir i stabilnost mogu najbolje zajamčiti sjedinjenost i međuovisnost. Jedno od značajnih
razdoblja Europske unije predstavlja njezino proširenje na druge europske zemlje.
Ima se osjećaj da je Europa poput pokretača procesa mirnog suživota među narodima,
utemeljenog na vrednotama kojih se ne može odreći, na ustanovama s dubokim demokratskim
nadahnućem, i na potpunom očuvanju slobodâ – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan
podpredsjednik Europskog parlamenta Luigi Cocilovo. Napomenuo je pritom kako je Europa,
kao svjetionik i polazna točka tog demokratskog procesa, doživjela veći uspjeh od
onoga koji su svi predviđali, pa i čak i od onoga koji su prije puno godina zamišljali
njezini utemeljitelji. Ona stoga danas u svijetu predstavlja najjače i najbogatije
uporište, a sposobna je također, putem politike i izgradnje ustanova, poučiti o 'izvozu'
i 'prijenosu' puta i demokratskih procesa – kazao je na posljetku podpredsjednik Europskog
parlamenta Luigi Cocilovo. Danas su se u Moskvi održale velike svečanosti.
Više od pedeset čelnika država, vlada i međunarodnih organizacija, među kojima i hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić, okupilo se u Moskvi na vojnoj paradi koju je priredilo
7 tisuća vojnika u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom. Ovo je dan pobjede
dobra nad zlom: Ovim je riječima ruski predsjednik Vladimir Putin definirao proslavu
sjećanja 60. obljetnice svršetka II. svjetskog rata u govoru održanom pri otvorenju
parade na Crvenom trgu. Naša je dužnost sjećati se poginulih – istaknuo je Putin-
ali pobjedu nećemo dijeliti između naše i one drugih. Putin je od svijeta zatražio
da "nikad više ne dopusti ponovni rat", te je rusko-njemačko pomirenje nazvao jednim
od najvećih postignuća nakon Drugog svjetskog rata u Europi. Današnja Rusija – nastavio
je Putin – svoju politiku gradi na idealima slobode i demokracije, na pravu svake
Države da samostalno bira svoj put razvoja. Večeras u 20 sati po ruskom vremenu minutom
šutnje u čitavoj Rusiji odat će se počast poginulima u ratu.