2005-05-09 18:19:12

Europa obilježila 60. obljetnicu završetka II. svjetskog rata 


U Berlinu je službeno obilježavanje 60. obljetnice svršetka II. svjetskog rata 8. svibnja započelo svečanim ekumenskim bogoslužjem. Predsjednik njemačkog episkopata kardinal Karl Lehmann istaknuo je kako je 8. svibnja 1945. sasvim sigurno dan oslobođenja, ali također dan kada su započele patnje velikog broja ljudi. Povijest je, naime, privilegirala uglavnom zapadne Nijemce, dok su ljudi na istoku zemlje ostavljeni snositi teško breme katastrofe. Predsjednik vijeća Evangeličke crkve u Njemačkoj biskup Wolfgang Huber istaknuo je, pak, kako se Nijemci nisu vlastitim snagama oslobodili nacističkog režima. Zahvalio je savezničkim snagama na odlučnosti kojom su im pomogli, unatoč činjenici da "osloboditelji nisu ni u kojem slučaju bili i spasitelji, već ljudi koji su bili sposobni činiti i zlo". Na službi u katoličkoj katedrali nazočni su bili i brojni gosti iz europskih Crkvi, među njima veliki nadbiskup Lavova kardinal Lubomyr Husar, predstavnici poljskog i francuskog episkopata, anglikanske, srpskopravoslavne i ruskopravoslavne Crkve, te predsjednik Horst Koehler i kancelar Gerhard Schroeder.
U Muenchenu se kardinal Friedrich Wetter osvrnuo na nacističku propagandu i pozvao građane da ni danas ne ostanu slijepi za vrednote koje su Božji dar - prije svega vrijednost života od njegova začeća do naravne smrti. Upozorio je da je rastući broj mladih ljudi koji ne žele djecu povezan s omalovažavanjem braka i obitelji. Na međunarodnoj svečanosti u povodu oslobođenja koncentracijskog logora Mauthausen u Austriji kardinal Christoph Schoenborn molio je Boga da se nikada ne vrati zlo koje je na tom mjestu okončano prije 60 godina. Sedam su godina na tom dijelu "pakla na zemlji" mučeni i ubijani ljudi iz cijele Europe, Židovi i kršćani, Sinti i Romi, Jehovini svjedoci i homoseksualci, invalidi i politički zatvorenici. Austrijanci su bili i mučitelji i žrtve, i s tom tugom i tom sramotom moramo se suočiti kako se ne bi nikada ponovilo, poručio je bečki nadbiskup. Na svečanosti se okupilo 20.000 ljudi iz gotovo 40 država, hrvatsko je izaslanstvo predvodio potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović.
U nekadašnjem logoru Le Coudray nedaleko Chartresa položen je kamen temeljac Europskog doma susreta "Franz Stock". Projekt koji promiču francuski predsjednik Jacques Chirac i nekadašnji njemački kancelar Helmut Kohl nazvan je po zatvorskom dušobrižniku koji je u tijeku njemačke okupacije skrbio za više od 2000 pripadnika francuskog pokreta otpora, Židova i njemačkih vojnika u pariškim zatvorima, ostajući s njima do trenutka pogubljenja.
Prigodom obilježavanja 60. godišnjice kraja II. svjetskog rata u Europskom je Parlamentu danas, nakon uvodnog govora predsjednika Josepa Borrella, izveden glazbeni interludij Johanna Sebastiana Bacha, u spomen na žrtve tog krvavog svjetskog sukoba. Na današnji dan, kada se slavi također Dan Europe, prije 55 godina, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumann iznio je prijedlog o Europi koja je sposobna zajamčiti mir. Ideja o europskoj suradnji, koja je postupno postala integracija, nastala je nakon trauma II. svjetskog rata, jer se smatralo da mir i stabilnost mogu najbolje zajamčiti sjedinjenost i međuovisnost. Jedno od značajnih razdoblja Europske unije predstavlja njezino proširenje na druge europske zemlje. Ima se osjećaj da je Europa poput pokretača procesa mirnog suživota među narodima, utemeljenog na vrednotama kojih se ne može odreći, na ustanovama s dubokim demokratskim nadahnućem, i na potpunom očuvanju slobodâ – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan podpredsjednik Europskog parlamenta Luigi Cocilovo. Napomenuo je pritom kako je Europa, kao svjetionik i polazna točka tog demokratskog procesa, doživjela veći uspjeh od onoga koji su svi predviđali, pa i čak i od onoga koji su prije puno godina zamišljali njezini utemeljitelji. Ona stoga danas u svijetu predstavlja najjače i najbogatije uporište, a sposobna je također, putem politike i izgradnje ustanova, poučiti o 'izvozu' i 'prijenosu' puta i demokratskih procesa – kazao je na posljetku podpredsjednik Europskog parlamenta Luigi Cocilovo.
Danas su se u Moskvi održale velike svečanosti. Više od pedeset čelnika država, vlada i međunarodnih organizacija, među kojima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, okupilo se u Moskvi na vojnoj paradi koju je priredilo 7 tisuća vojnika u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom. Ovo je dan pobjede dobra nad zlom: Ovim je riječima ruski predsjednik Vladimir Putin definirao proslavu sjećanja 60. obljetnice svršetka II. svjetskog rata u govoru održanom pri otvorenju parade na Crvenom trgu. Naša je dužnost sjećati se poginulih – istaknuo je Putin- ali pobjedu nećemo dijeliti između naše i one drugih. Putin je od svijeta zatražio da "nikad više ne dopusti ponovni rat", te je rusko-njemačko pomirenje nazvao jednim od najvećih postignuća nakon Drugog svjetskog rata u Europi. Današnja Rusija – nastavio je Putin – svoju politiku gradi na idealima slobode i demokracije, na pravu svake Države da samostalno bira svoj put razvoja. Večeras u 20 sati po ruskom vremenu minutom šutnje u čitavoj Rusiji odat će se počast poginulima u ratu. 







All the contents on this site are copyrighted ©.