2005-05-03 18:21:39

Recenzija: "Duhovna kultura antičke Istre" Vesne Girardi Jurkić


"Duhovna kultura antičke Istre" Vesne Girardi Jurkić, u nakladi «Školske knjige», opširno se bavi i analizira kultove u procesu romanizacije antičke Istre. O knjizi govori Boris Rotar.
Sakupivši dostupnu pisanu i arheološku građu u muzejima i zbirkama u Hrvatskoj, pretežno Istre i Italije, autorica proučava kultove u sklopu društveno-političkih promjena u Istri kao dijelu Desete italske regije Venetia et Histria i dijelu provincije Dalmacije, a to je istarski dio Liburnije. Autorica je nastojala uočiti i razjasniti ulogu svakog pojedinog kultnog predmeta poput zavjetnih žrtvenika i ploča, epistile, statue i kultne figurice te sistematizirati ih u tri uočljive kultne skupine božanstava koja su bila prisutna u duhovnoj kulturi i religiji Istre. To su: autohtona božanstva, rimska božanstva i grčko-orijentalno-rimska božanstva. Utvrđena su najvećim dijelom i područja njihova štovanja kao i pojedine vremenske odrednice. Autohtoni kultovi štovani su na području južno od Limske Drage pa do rijeke Raše, te na užem području priobalja do Trsata. Štovatelji ovih božanstava pretežno su robovi ili oslobođenici, grčkih, odnosno italskih imena, tj. doseljeni stanovnici Istre koji svoju sudbinu stavljaju pod okrilje domaćih božanstava, sličnih ili istih karakteristika kao oni u njihovoj domovini. Drži se da ta socijalna struktura stanovništva antičke Istre na taj način pruža tihi otpor administrativnoj romanizaciji Istarskog poluotoka. U II. st. prije Krista rimskim osvajanjem Istre i osnivanjem kolonija i kolonijskih agera, naseljeni veterani pacificiraju i postupno romaniziraju ilirsko, iliro-venetsko i libursko stanovništvo. Nova rimska vojna i administrativna vlast uvodi svoj panteon kapitolijskih i drugih božanstava nižega reda, a tijekom stoljeća u Istru dolaze nova vjerovanja zahvaljujući trgovačkim i općecivilizacijskim kontaktima. Rimski kultovi zabilježeni su na 102 primjerka natpisnih spomenika, reljefa, te kamenostatuarnoj i brončanoj plastici. Najzastupljenije vrhovno rimsko božanstvo Jupiter, s kultom prisutnim u glavnim gradovima kolonija i municipija, pokazuje da je stanovništvo romanizirane Istre bilo politički i duhovno lojalno rimskoj vlasti. Žensko stanovništvo štuje Junonu, ali i niz drugih ženskih božanstava koja im, prema njihovom vjerovanju, pomažu u obiteljskom i društvenom životu. Štovanje carskog kulta bilo je posebno razvijeno u Puli, Poreču i Nezakciju. Grčko-rimski-orijentalni kultovi našli su svoje mjesto na 60 spomenika, većinom kao zavjetni natpisi, a manje kao umjetničko oblikovani reljefi, skulpture ili brončano-figurativna plastika. Tih je kultova najviše bilo u koloniji Puli, što govori o njezinom etničkom sastavu i socijalnoj strukturi koja je naseljavala antičku Istru od cara Augusta nadalje. Od orijentalnih su kultova štovani kultovi Velike Majke (Magna Mater), Atisa i Sabazija koji imaju svoj kolegij dendrofora, odnosno svećenica, u hramovima u Puli. Nemezis, božica sudbine, osobito se štovala kao pratiteljica gladijatora i glumaca, pa su njezini spomenici otkriveni u malom i velikom rimskom kazalištu te amfiteatru u Puli. Sveprisutan je kult Mitre rasprostrt po cijelom Rimskom Carstvu, pa je krajem II. i početkom III. st. uvezen i u Istru. Valja posebno istaći da je on štovan, osim u Puli i na Poreštini, i u Trstu, tj. u svim kolonijskim središtima gdje su stacionirani trgovci i vojni pripadnici legija. Posebno je zanimljivo da se istodobno pojavljuje, u istim središtima tijekom III. st., i kršćanstvo koje se u Istru proširilo dijelom s istoka, a dijelom iz Akvileje. Zaključno valja reći da ova knjiga pokazuje dugo vremensko razdoblje i vrlo pregledno iznosi složenu građu. Liberalni rimski panteon tolerirao je kompleksan politeistički zbir bogova i božica, heroja, mitoloških likova, ali istodobno poštovao čvrsto ukorijenjena autohtona božanstva koja su, zahvaljujući njihovoj iskonskoj snazi, prihvaćali i orijentalni i rimski i novonaseljeni stanovnici. To ova, odlično uređena, knjiga dokazuje i bogatom fotografskom građom i čvrstom znanstvenom aparaturom.







All the contents on this site are copyrighted ©.