60. obljetnica oslobođenja logoraša iz Dachaua

Jučer je obilježena 60. godišnjica oslobođenja, od strane američkih vojnika, zatvorenika u koncentracijskome logoru u Dachau, nedaleko Münchena. Riječ je o prvom logoru, nastalom na inicijativu javnih vlasti Njemačke nacističke države, u kojemu su pripremljeni prvi stručnjaci za upravljanje drugim koncentracijskim logorima. Tijekom 12 godina postojanja ovog logora, u njemu je bilo zatvoreno više od 200 tisuća zatvorenika, a poginulih, zbog nacističkog terora, gladi, hladnoće, nesreća na prisilnom radu i bolesti, bilo je oko 45 tisuća. Od 1933. do 1936. godine u koncentracijskim su logorima bili zatvoreni isključivo politički protivnici. Međutim, nakon tog razdoblja u njih su bile smještane također osobe neprilagođene društvu, poput skitnica, nezaposlenih i prostitutki, a tek 1939. godine u logore se dovode osobe iz svih europskih zemalja koje su okupirale nacističke vlasti – kazao je u razgovoru za našu radio postaju Brunello Mantelli, profesor suvremene povijesti na sveučilištu u Torinu. Napomenuo je pritom kako su od 1941. godine nadalje, takvi logori postali važna rezerva radne snage za ratno gospodarstvo te su stoga američki vojnici, kada su ušli u logor u Dachau, zatekli vrlo velik broj zatvorenika, među kojima je bilo njemačkih i austrijskih antifašista, stranaca te Židova dovezenih iz drugih logora ili iz Mađarske. Govoreći o povijesnom revizionizmu koji dovodi u pitanje svjedočanstva preživjelih iz različitih koncentracijskih logora, profesor je istaknuo kako, osim očevidaca, o postojanju tih logora, svjedoči također ogroman broj dokumenata. Međutim – dodao je – koncentracijske logore nije izumio Treći Reich, jer su oni, nažalost, postojali i u prethodnim režimima. Pa ipak, razlika među njima postoji, jer su plinske komore u Auschwitzu, Treblinki i Bergen-Belsenu, za razliku od staljinističkih logora, bile namijenjene isključivo istrebljenju ljudi. Sjećanje na teške događaje iz prošlosti, poput ovoga, razumno je i važno, kako zbog činjenice da se broj očevidaca vremenom smanjuje, tako i zbog boljeg razumijevanja Drugog svjetskog rata. Taj rat, naime, nije bio poput drugih ratova, jer se njime, osim zauzimanja područja, željelo promijeniti demografsko, ljudsko i društveno tkivo okupiranih zemalja – rekao je na posljetku profesor Brunello Mantelli.