Pozdrav i čestitke Svetoga Oca medijima

Peti dan nakon svoga izbora papa Benedikt XVI. želio je jutros 23. travnja u dvorani Pavla VI. susresti novinare i djelatnike u obavijesnim sredstvima, koji su u posljednja dva tjedna govorili svijetu o događajima od posebne važnosti: emocijama povezanima uz preminuće Ivan Pavla II., i o izboru njegova nasljednika. Na početku prijema Papi je u ime svih novinara i djelatnika u obavijesnim sredstvima pozdrav uputio predsjednik Papinskog vijeća za obavijesna sredstva John Patrick Foley. Novinarima se potom obratio Papa na talijanskom, engleskom, francuskom, njemačkom i ponovno na talijanskom jeziku, te istaknuo kako je zahvaljujući upravo radu medijskih djelatnika akreditiranih pri Svetoj Stolici, njih oko 7.000, pozornost čitavoga svijeta tijekom više tjedana bila usmjerena prema bazilici i Trgu sv. Petra te Apostolskoj palači u kojoj je, kako je rekao, “moj prethodnik, nezaboravni papa Ivan Pavao II. mirno završavao svoj zemaljski život i gdje su, u Sikstinskoj kapeli, gospoda kardinali izabrali mene za njegova nasljednika”. Ti povijesni događaji od povijesne važnosti, istaknuo je Papa, praćeni su u cijelom svijetu zahvaljujući upravo trudu medijskih djelatnika. Sveti Otac im je stoga zahvalio na tome trudu, ističući kako je svjestan koliki je to predstavljao napor za njih koji su bili prisiljeni biti daleko od svojih obitelji i od svojih domova. “Svjesna svog poslanja i važnosti medija, Crkva, na osobit način počevši od Drugoga vatikanskog sabora, tražila je suradnju sa svijetom obavijesnih sredstava. Veliki začetnik toga otvorenog i iskrenog dijaloga bio je bez sumnje Ivan Pavao II. koji je s vama, djelatnicima u obavijesnim sredstvima, imao više od 26 godina stalne i plodne odnose”, rekao je papa Benedikt XVI. dodavši kako želi nastaviti “taj plodni dijalog”. Sveti je Otac pritom istaknuo kako medijska pojava omogućava Crkvi da se uspješnije suoči s pastoralnim i kulturnim promjenama u ovo prijelazno doba čovječanstva. “Da bi obavijesna sredstva mogla izvršiti pozitivno služenje na opće dobro, potreban je odgovoran doprinos svih i svakog pojedinoga”, rekao je Papa. Stoga on smatra kako je “nužno sve bolje shvaćati perspektive i odgovornosti koje njihov razvoj sa sobom nosi” budući da ona neumitno vrše utjecaj “na savjesti i način mišljenja pojedinaca kao i na oblikovanje javnog mišljenja”. Papa je također skrenuo pozornost na etičku odgovornost onih koji rade na tome području, “poglavito što se tiče iskrenog traženja istine i očuvanja središnjeg položaja i dostojanstva osobe”. “Jedino će pod tim uvjetom javna glasila moći odgovarati Božjem naumu koji ih je stavio nama na raspolaganje”, istaknuo je Papa novinarima.
Zanimljivo je kako se papa Benedikt XVI. pozvao na Drugi vatikanski sabor, koji je bio prvi korak u približavanju medija Crkvi, i kako je spomenuo Ivana Pavla II., koji je bez sumnje za tisak velika ličnost – kazao je danas, nakon audijencije kod Svetoga Oca, Franco Giacomelli, novinar talijanskoga katoličkog tjednika 'Famiglia Cristiana' (Kršćanska obitelj). Paloma Borrero, novinarka jedne španjolske radio postaje, primijetila je pak izvanrednu mudrost Svetoga Oca, te dodala kako je – prema njezinome mišljenju – upravo on osoba koja danas treba Crkvi. Novinar njemačkoga Die Welta, Paul Badde, izrazio je pak dojam da će papa Benedikt XVI. ubrzo promijeniti čitavu Njemačku, dok je Talijan Orazio Petrosillo istaknuo kako se Papa danas susreo sa svijetom koji već poznaje. Veliki dio nas vatikanista uvijek smo bili među obožavateljima kardinala Ratzingera, jer je imao sposobnost objasniti zemaljskim riječima, te odgovoriti na bilo kakvo pitanje i sve objasniti. Trebao nam je učitelj koji će nam brojne stvari objasniti mirno, s osmjehom na licu. Sada u njemu pronalazimo i Oca. Prema papi Benediktu XVI. sada počinjemo živjeti odnos djece prema ocu, a on oca prema djeci, iako je naša povezanost počela prije više godina, tako da poštovanje može samo rasti – kazao je Orazio Petrosillo.
Sviđa mi se veličina broj 24, to je dva puta 12, broj apostola – komentirao je papa Benedikt XVI. tijekom probe Ribarovoga prstena, koji će svečano primiti sutra tijekom svete Mise ustoličenja. Prsten, koji će kao simbol imati svetoga Petra ribara, napravila je udruga rimskih zlatara. Govoreći, tijekom današnje kratke tiskovne konferencije, o obredima početka pontifikata, a posebice o prstenu, mons. Crispino Valenziano, dužnosnik Ureda za Papinska bogoslužna slavlja, istaknuo je smisao za humor s kojim je Sveti Otac pristupio probi prstena. Prsten će imati isti simbol kao i pečat; iako će oni biti dva odvojena predmeta, Ribar će biti njihov simbol. Što se tiče misnice koju će sutra odjenuti papa Benedikt XVI., ona će biti izvezena zlatom, i bit će to ona ista koju je imao Ivan Pavao II. tijekom božićne Mise 2000. godine – kazao je mons. Valenziano te dodao kako su ju, kao što je običaj, napravile sestre benediktinke. Što se tiče Papinskoga palija, monsinjor je kazao kako će on imati srednjovjekovna obilježja. Ta će vunena štola biti duga dva metra i 60 centimetara, široka 11 centimetara, a i nju su napravile sestre benediktinke – izvijestio je mons. Valenziano.