2005-03-25 17:41:29

Kristova muka u Bazilici i Kri žni put u Koloseumu


Danas, na Veliki petak, u Vatikanskoj je bazilici u 17.00 sati započeo obred Muke Gospodinove, koji je predvodio kardinal James Francis Stafford, viši pokorničar. A večeras će se, s početkom u 21.15 sati, održati tradicionalna pobožnost Križnoga puta u Koloseumu, koji će se, putem 104 televizijske kuće, prenositi u više od 70 zemalja, među kojima i u Hrvatskoj. Križ će na prve dvije, i na posljednjoj postaji, nositi kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim, a na drugima redovnici, redovnice i laici iz Azije, Europe i Afrike.

Tekst razmišljanja i molitvi za 14 tradicionalnih postaja, ove je godine papa Ivan Pavao II. povjerio kardinalu Josephu Ratzingeru, pročelniku Zbora za nauk vjere. S radošću sam prihvatio taj poziv, jer sam u životu puno razmišljao o Križnome putu, stoga je to bio i lijepi izazov za mene – prenijeti općoj Crkvi plod svojih dugih razmišljanja, te ponuditi vjernicima cijeloga svijeta ono što mi je Gospodin pokazao u mojim osobnim razmišljanjima – kazao je kardinal, govoreći u razgovoru za Radio Vatikan o tome kako je prihvatio zadaću tumačenja Križnoga puta, i pritom napomenuo kako je Križni put, ove godine, u znaku Eu haristije. Mislio sam, naime, da bismo u ovoj Godini Euharistije trebali pokušati shvatiti Križni put upravo u kontekstu euharistijskoga otajstva – kazao je kardinal. Osvrnuvši se nadalje na otajstvo boli, kardinal je kazao kako ga je teško objasniti današ njem čovjeku, jer se svi protivimo boli. Bol uvijek predstavlja neko ograničenje, kušnju i teškoću, ali s druge strane, onaj tko je trpio i nastojao prihvatiti bol, zna iz iskustva da bol može biti i snaga sazrijevanja. Prihvaćajući bol, snažnije ulazimo u središte svojega života, obnavljamo se i obogaćujemo. Osim toga, osjećamo također kako, podnoseći svoju bol, možemo drugima pomoći prihvatiti bol, i učiniti ju prihvatljivom, a na taj način ostvarujemo i svoju solidarnost s onima koji trpe. Mislim da je to vrlo važno: bol je nešto što želimo nadvladati – i to je poslanje medicine – ali, s druge strane, čovjeku treba bol kako bi spoznao svoje granice, kako bi bolje upoznao svoj život, te sazrio i otvorio svoje srce drugima koji trpe. Na novinarovu primjedbu kako otajstvo spasenjske vrednote Križa sablažnjava još i danas, kardinal je objasnio kako je čovjeku uvijek teško shvatiti zašto spas svijeta mora biti tako okrutno mučenje poput razapinjanja na križ. Današnji čovjek, naravno, želi isključiti iz života takve stvari. Ali, Gospodinovo raspeće nas u stvari poziva na pravednost, čestitost, i ljubav, kako bi se svladale nepravde. Istovremeno, upravo to Gospodinovo samodarivanje, koje nosi naše boli i patnje, mijenja svijet. To nije lako shvatiti razumom. Samo se sudjelujući na Kristovome putu i ulazeći u zajedništvo s darivanjem samoga sebe, može živjeti bol, i konačno se može shvatiti kako nema ljubavi bez gubljenja samoga sebe, bez nadvladavanja vlastitih granica i želje za posjedovanjem svega. U dubini otajstva Križa nalazi se otajstvo ljubavi - naglasio je kardinal Ratzinger. Osvrnuvši se na novinarovu primjedbu kako je teško širiti vjeru u uskrsnuće, kada je čovjek uronjen u kušnju, kardinal je istaknuo kako unatoč tomu imamo primjera velikih ljudi koji su trpjeli. Prisjetimo se samo svetoga Franje – kazao je kardinal – On je objavitelj radosti u svijetu, a bio je čovjek koji je strašno trpio. Znademo da je njegova Pjesma stvorenja, jedna od najljepših i najradosnijih pjesama na svijetu, nastala u neizmjernoj boli i patnji, jer se upravo preko te patnje on osjećao blizu Krisu, utjelovljenoj ljubavi. Sveti je Franjo znao tako pretvoriti svoju patnju u čin uskrsnuća. Pretvaranje patnje u zajedništvu s Kristom, u ljubavi s Kristom, čin je uskrsnuća, te tako najavljuje i konačno uskrsnuće – kazao je na koncu kardinal Ratzinger.

Božja smrt na Križu tako je veliko otajstvo da se ne može opisati riječima . Za njegovo objašnjenje neće biti dovoljna stoljeća, jer je to paradoks koji označava Božju ljubav. Isus će reći: "Dovršeno je…", jer se u tome trenutku ispunjava cijela povijest spasenja – kazao je otac Raniero Cantalamessa, propovjednik Papinskoga doma, govoreći u razgovoru za Radio Vatikan o značenju Božje smrti na Križu. Na novinarovu primjedbu kako su se tijekom povijesti mnogi pitali nije li do spasa čovječanstva moglo doći na neki drugi, nenasilan, način, o. Cantalamessa je kazao kako je upravo jedan naš suvremenik istaknuo da Kristova smrt, Kristova krv, nije dio toga nasilja, odnosno ne nastavlja se onaj sveti savez između nasilja i svetoga, već ga ona prekida. Kristova je žrtva, žrtvovanje nedužnoga, koji je na sebe preuzeo tuđe grijehe, a to je drugačije od ljudskoga običaja prebacivanja vlastitih krivnji na tuđa leđa! Isus je učinio upravo suprotno! – upozorio je o. Cantalamessa. Osvrnuvši se nadalje na postojanje zla, toga otajstva koje i dalje sablažnjava, te na upit novinara zašto ga Bog nije objasnio, propovjednik Papinskoga doma je kazao kako je Bog učinio nešto mnogo bolje od objašnjenja. Bog je došao kako bi na sebe uzeo zlo svijeta, te kako bi ga pobijedio ljubavlju, i tako je dao znak svoje svemoćnosti. Božja se svemogućnost ne nalazi u istjerivanju zla izvan granicâ svijeta, već u preoblikovanju zla dobrim, a to je učinio Krist na Križu – iznutra je zlo pretvorio u dobro, odnosno mržnju u ljubav i nepravdu u najvišu svetost i pravdu. Govoreći na koncu o Isusovim riječima: "Bože moj! Bože moj! Zašto si me ostavio?", o. Cantalamessa je prije svega podsjetio da je to početak jednoga psalma, koji poslije završava u slavi, govoreći o slavi Sluge koji je trpio. Osim toga, Isus je, u svojoj čovječnosti, iskušao ono što mistici nazivaju kušnjama pakla, odnosno odsutnost Boga. Isus je želio biti solidaran s nama u svojoj čovječnosti sve do krajnje boli, koja nije ona tjelesna, već je to Božja šutnja, Božje napuštanje. Znamo sigurno da je u tom trenutku Otac grlio Isusa snažnije nego tijekom čitavoga života, ali je u svojoj čovječnosti Isus iskušao Božju daljinu, odnosno patnju osuđenika – objasnio je o. Cantalamessa.








All the contents on this site are copyrighted ©.