"Da Vincijev kod" temeljen ne krivotvorenim dokumentima

Nijekanje Muke i Uskrsnuća Kristova, izobličen lik Magdalene i drugih žena u Evanđelju, pa i pripisivanje Katoličkoj Crkvi tajanstvenih spletki – samo su neke od tvrdnji oko kojih je zamišljena radnja knjige "Da Vincijev kod", Dana Browna, na koju je jučer upozorio kardinal Tarcisio Bertone, genovski nadbiskup. Večeras će se u Genovi održati susret pod naslovom "Da Vincijev kod, priče bez povijesti", koji je organizirala genovska nadbiskupija, kako bi se raspravljalo upravo o toj knjizi uspješnici. Na skupu će sudjelovati Massimo Introvigne, utemeljitelj i ravnatelj Središta za proučavanje novih religija, koji će imati dužnost pobiti i opovrgnuti laži oko kojih se razvija radnja knjige. Massimo Introvigne je u razgovoru za Radio Vatikan napomenuo kako sâm autor u knjizi kaže da se njegove priče temelje na povijesti. Ali, to nije istina . Stoga povjesničari i sociolozi religijâ, kao i pastiri u Crkvi, imaju pravo, a možda i dužnost, umiješati se – kazao je Introvigne te dodao kako su autori dokumenata na koje se poziva Dan Brown, javno priznali da su ti dokumenti sjajno krivotvorje. Ono što me pogađa i ljuti, jest to da se priča za koju svi stručnjaci za mali ezoterični francusko-engleski svijet znaju, barem od 1985. godine, da se temelji na krivotvorenim dokumentima, sada iznenada ponovno izvlači i predstavlja kao velika potresna novost – istaknuo je Massimo Introvigne. Sa 17 milijuna knjiga prodanih u čitavome svijetu, ova knjiga sigurno predstavlja izdavački fenomen, što upućuje na razmišljanje. Na upit novinara Radio Vatikana mogu li vjernici biti otporni na utjecaj koji knjiga može imati na vjeru, isusovac otac O'Collins, koji je o ovoj knjizi pisao u časopisu 'Civilt à Cattolica', kazao je kako oni nisu imuni, i to zbog neznanja i slaboga poznavanja povijesti. Napomenuvši nadalje kako se antikatolička predrasuda dobro prodaje, o. O'Collins je kazao da svake dvije – tri godine iz tiska iziđe po jedno takvo djelo, a njihov veliki uspjeh protumačio posebnim pristupom, odnosno idejom o skrivenome društvu. Ljudi žele takve stvari: ideju o tome da povijest vodi neka skrivena skupina, a mi smo svi nedužni i ne možemo ništa učiniti – kazao je o. O'Collins, te razgovor zaključio tvrdnjom da je riječ isključivo o poslu s dobrom zaradom.