Oxford: skup na temu: "Znanost, vjera, kultura"

U Oxfordu je jučer održan skup na temu "Znanost, vjera, kultura", koji su zajednički organizirali Papinsko vijeće za kulturu i "Blackfriars College", ustanova koja djeluje u okviru uglednoga oxfordskog sveučilišta, a povjerena je dominikancima. S izlaganjem na temu "Nada i tjeskoba: zanimanje Crkve za znanost", na skupu je sudjelovao kardinal Paul Poupard, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, koji je, prije održavanja skupa, u razgovoru za Radio Vatikan predstavio svoje izlaganje. Središnja je poruka da sam, proučavajući, u povijesnome vidiku, i racionalizam i fideizam, čvrsto uvjeren u vezu između razuma i vjere, ta dva krila s kojima se ljudski duh uzdiže prema razmišljanju o istini. Razum i vjera mogu djelovati zajedno, i sjedinjujući njihove napore, možemo bolje shvatiti što je svijet, priroda, čovjek … odnosno sve ono što je predmet znanosti. Zbog toga na koncu zaključujem da se dio nade za Crkvu nalazi u znanosti, a dio aktualnih znanstvenih tjeskobâ svoje nadvladavanje pronalazi u tisućljetnoj tradiciji humanizma kršćan ske k ulture. Na upit novinara koji je najvažniji razvoj u naučavanju Crkve, što se tiče znanosti, kardinal je istaknuo prvo, često zaboravljeno, razdoblje Prvoga vatikanskog sabora koji, nadvladavši s jedne strane fideizam, a s druge racionalizam, o vjeri govori kao primjerenome daru istini. Drugi je korak, naravno, bio Drugi vatikanski sabor, s pastoralnom konstitucijom 'Gaudium et Spes' koja, prvi put, cijelo jedno poglavlje posvećuje istini i kulturi, naglašavajući na poseban način samostalnost znanstvenoga istraživanja. Treći se korak odnosi na jedanaest godina rada Povjerenstva za takozvani "slučaj Galileo Galilej" – kazao je kardinal te dodao kako je imao čast predati Svetome Ocu zaključke s radova, priznajući greške koje su učinjene u prošlosti i objašnjavajući epistemiološko pitanje. Novo je razdoblje predstavio, prvi put u povijesti, Jubilej znanstvenika, pozvanih na zajedničko razmišljanje u okviru Velikoga jubileja 2000. – kazao je na koncu kardinal Poupard.