2005-03-03 09:39:32

Iz Crkve u Hrvata


O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran: ( RealAudioMP3 )

U Sarajevu je prošle nedjelje završio V. susret predsjednikâ biskupskih konferencija jugoistočne Europe.

U završnome priopćenju koje je potom objavilo Tajništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija, najprije se podsjeća na stanje u Bosni i Hercegovini. Za njezinu budućnost nužno je promijeniti prilike «nepravednoga mira» te zajamčiti jednaka prava svim konstitutivnim narodima, pri čemu je od osobite važnosti pitanje povratka izbjeglica – ističe se u priopćenju.

S o bzirom na opće stanje u zemljama jugoistočne Europe, upozorava se na velike izazove i probleme kao što su iseljavanje, siromaštvo, korupcija i politička nestabilnost. Nažalost, u nekim se zemljama bilježi iznimno velik broj pobačaja, napuštene djece i trgovine ljudima, prije svega djevojkama koje se svodi na trgovačku robu. Europski biskupi stoga pozivaju mjesne političare da sami prednjače u provođenju potrebnih zakonskih reformi, koje su ujedno nužne na putu u zajednicu europskih zemalja, kao i u zalaganju za međuetničku snošljivost.

Sa susreta u Sarajevu, predsjednici biskupskih konferencija jugoistočne Europe uputili su i pismo Svetome Ocu, izrazivši mu svoju privrženost i zajedništvo u kušnji koju on ovih dana proživljava u svojoj bolesti. Na koncu valja reći kako su na ovome skupu aktivno sudjelovali i predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ovaj je dan svojevrsni kamen međaš i prekretnica u dosadašnjim međusobnim odnosima između svećenikâ i angažiranih vjernika laika, kao i njihove suodgovornosti za Crkvu i svijet u kojemu živimo – istaknuo je banjalučki biskup Franjo Komarica, govoreći na otvaranju prvoga Studijskog dana o laikatu, koji je u ponedjeljak održan u Biskupskome ordinarijatu u Banjaluci. Povod ovome skupu bila je prošlogodišnja odluka Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine da se pristupi sustavnijem organiziranju laikata, a svemu je glavni poticaj dao pohod Svetoga Oca Banjaluci i beatifikacija Ivana Merza, koji je djelovao apostolski upravo kao laik. Kako prenosi KTA , na Studijskome danu bili su nazočni i predstavnici Katoličke akcije Italije, nadbiskup Francesco Lambiasi i Maria Grazia Tibaldi. Najavljeno je još nekoliko sličnih skupova u travnju, a na blagdan blaženoga Ivana Merza, 10. svibnja, namjerava se i službeno započeti s udrugom katoličkih laika u Banjalučkoj biskupiji i čitavoj Vrhbosanskoj metropoliji.

U sklopu pohoda Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, predsjednik Hrvatskoga Sabora Vladimir Šeks pohodio je u ponedjeljak i Đakovo, gdje se susreo s đakovačkim i srijemskim pomoćnim biskupom dr. Đurom Hranićem – prenijela je IKA . Izričući dobrodošlicu gostu, biskup Hranić je istaknuo kako se Đakovačka i Srijemska biskupija ove godine na osobit način sjeća 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti najuglednijega i najznačajnijega svojega biskupa – Josipa Jurja Strossmayera. Također je podsjetio da je Teologija u Đakovu najstarija živuća visokoškolska ustanova u Slavoniji, koja će sljedeće godine obilježiti 200. obljetnicu svojega rada, a u tijeku je i postupak njezinoga uzdizanja na razinu fakulteta te uključivanja u osječku sveučilišnu zajednicu. Predsjednik Hrvatskoga Sabora iskazao je potporu pokrenutome postupku, podsjetivši još jednom na kolosalnu ulogu koju je najglasovitiji đakovački biskup – unatoč brojnim nerazumijevanjima – odigrao u očuvanju našega narodnog i crkvenog identiteta.

U zagrebačkoj Koncertnoj dvorani «Vatroslav Lisinski» sutra će se održati Dobrotvorni koncert Zagrebačke filharmonije, čiji su prihodi namijenjeni fondu Hrvatskoga kulturnog društva «Napredak» za stipendiranje studenata. Na prigodnoj konferenciji za novinare, predsjednik «Napretka» dr. Franjo Topić kazao je kako se za ime «Napretka» u Hrvatskoj malo zna, iako je riječ o društvu koje po rezultatima svojega rada zaslužuje daleko veću pozornost u sredstvima društvenoga priopć ivanja. Sutrašnji koncert održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, a prodano je svih 1800 ulaznica.








All the contents on this site are copyrighted ©.