Stupio na snagu "Protokol iz Kyota"

Službenom svečanosti je 16. veljače stupio na snagu Protokol iz Kyota, vezan uz smanjenje ispuštanja plinova koji uzrokuju učinak staklenika. Prema ovom Protokolu, koji je do sada potpisala 141 zemlja, industrijalizirane zemlje trebaju u razdoblju između 2008. i 2012. godine ispuštanje šest glavnih štetnih plinova smanjiti na razinu nižu od one koja je zabilježena 1999. godine, dok se od zemalja članica Europske unije očekuje smanjenje plinova za 8%. Među opasnostima koje treba izbjeći jest pretjerana količina ugljičnoga dioksida koji najviše doprinosi klimatskim promjenama. Ukoliko će se koncentracija ugljičnog dioksida i dalje povećavati, srednja temperatura Zemljine površine još više će se povisiti, a razina mora će i dalje rasti. Osim smanjenja štetnih plinova, primjena Protokola odmah će se pozitivno odraziti na zdravlje građana, zbog manje zagađenosti okoliša, posebice zraka. Sporazum predviđa više složenih energetskih i industrijskih strategija i politika, upravljenih prije svega onim zemljama koje su odbile potpisati Protokol, a koje, zbog industrije i gospodarskog razvoja, proizvode ogromne količine otrovnih tvari i onih koje zagađuju okoliš. Riječ je, naime, o Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Indiji i Australiji. Iako Sveta Stolica nije potpisnica Konvencije o klimatskim promjenama, ni Protokola iz Kyota, Crkva se u svojem socijalnom nauku izjasnila o pojedinim dijelovima ili posebnim točkama iz Konvencije i Protokola – rekao je u kratkom razgovoru za Radio Vatikan mons. Frank Dewane, dotajnik u Papinskome vijeću za pravdu i mir. Napomenuo je također kako klima predstavlja dobro koje je potrebno zaštititi i prema kojemu korisnici i djelatnici u industriji trebaju imati više odgovornosti. Zaštita okoliša predstavlja izazov za čitavo čovječanstvo. Opća je dužnost poštivati zajedničko dobro koje je namijenjeno svima – rekao je na posljetku mons. Frank Dewane.