Poruka Svetoga Oca francuskim biskupima

Neka francuski katolici, poštujući laičnost države, budu nazočni i aktivni na svim društvenim područjima, te neka posvuda svjedoče vrednote evanđelja, koje je tijekom dugih stoljeća pridonosilo u pisanju povijesti i oblikovanju mentaliteta njihove zemlje i Europe. Država pak, sa svoje strane, neka poštuje religiozno vjerovanje građanâ, u ozračju međusobne suradnje – to je ukratko smisao dugoga pisma koje je papa Ivan Pavao II. uputio francuskim biskupima, u prigodi 100. obljetnice prihvaćanja Zakona o laičnosti, kojim je potvrđeno odvajanje Države i Crkve u Francuskoj. Bio je to bolan događaj za francusku Crkvu početkom XX. stoljeća, i potresno je bilo prihvatiti nametanje načela laičnosti putem zakona. Stotinu godina poslije – zahvaljujući Drugome vatikanskom saboru čak već i polovicom prošloga stoljeća – u odnosima između države i Crkve u Francuskoj postupno je dolazilo do pozitivnoga razvoja, jer, ako se dobro razumije, načelo laičnosti pripada također i Socijalnome nauku Crkve – napomenuo je Sveti Otac u pismu dodajući kako se u odvajanju vlasti između građanskih i političkih, te crkvenih ustanova, odražava Kristov nauk o "davanju Bogu onoga što je Božje, a caru carevo". Iz toga razlikovanja – nastavio je Papa – proizlazi dužnost francuskih pastira i vjernika služiti vlastitoj braći i sestrama putem sve aktivnijega sudjelovanja u javnome životu, kao što su to bili brojni teolozi, filozofi, umjetnici, i spisatelji. Oni su, zajedno s drugim katolicima, odlučujuće utjecali na francuski društveni život i, na neki način, na izgradnju Staroga kontinenta. Nemoguće je zaboraviti važno mjesto kršćanskih vrednota u izgradnji Europe i u životu naroda koji čine njezin dio – dodao je Sveti Otac. Podsjećajući na Godinu Euharistije, Papa je u više navrata potaknuo francuske biskupe i vjernike neka budu izvor dinamičnosti i promicanja čovjeka, oslanjajući se na dijalog i poštivanje. Kriza vrednota i nedostatak nade, na koje se nailazi u Francuskoj, kao i općenito na cijelome Zapadu, dio su krize identiteta suvremenih društava. Prijedlog za život, u takvim se društvima često temelji na materijalnim dobrima, a ne na temeljnim vrednotama, a to priječi ljude, posebice mladež, u donošenju slobodnih i odgovornih odlukâ, koje su izvor radosti i blagostanja – upozorio je Papa te potaknuo biskupe da razviju kod vjernika spo znaju o Socijalnome nauku Crkve, te da redovito sudjeluju u velikim javnim raspravama o važnim društvenim pitanjima, a posebice onima koja se odnose na temeljna ljudska prava, poštivanje ljudskoga dostojanstva, ljudskoga napretka, te zaštite planeta. Sveti je Otac, međutim, pozvao i državu da poštuje religijsku pripadnost svojih građana, jer bi religija stavljena na rub društva, mogla biti zanesena sektaštvom, koje je opasno upravo zbog one samostalnosti do koje je francuskoj državi posebno stalo. U tome je cijena laičnosti, koja tako uistinu postaje prostor za konstruktivan dijalog u duhu vrednotâ slobode, jednakosti i bratstva – napomenuo je Sveti Otac.