2005-02-11 18:37:15

Stepinčevo u zagrebačkoj katedrali


U zagrebačkoj katedrali, gdje počivaju zemni ostaci bl. Alojzija Stepinca, na blaženikov blagdan 10. veljače središnje misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Govoreći o današnjoj religiji, istaknuo je kako se danas traži tzv. religija blagostanja, dobroga osjećaja u kojoj religiozna odnosno duhovna iskustva kratkoročno ispunjavaju potrebe i umiruju tjeskobe. Razmišljajući o svakodnevnim križevima čovjeka vjernika, kardinal Bozanić je rekao kako oni pogađaju i kršćane i nekršćane, vjernike i nevjernike. Tom je prigodom potaknuo vjernike da pred mučeničkim svjedočanstvom blaženoga Alojzija Stepinca postave sebi pitanje koliko im je križ životna blizina. Istaknuvši kako se u današnjemu društvu pokušava usaditi netrpeljivost prema vjerničkim stavjalištima, kardinal Bozanić podsjetio je na riječi blaženoga Alojzija koji je 1938. godine rekao kako je materijalistički pogled na svijet stvorio pravi sustav mržnje na zemaljskoj kugli kad je isključio Boga iz svoje sredine, ali da katolici u tim strašnim danima čvrsto vjeruju da postoji jedna svemoguća ljubav, a to je ljubav Krista Boga u Presvetoj euharistiji. Istaknuvši kako nas identitet obvezuje na ponizno traženje suglasja i na razgovor s onima koji misle i žive drukčije od nas, dodao je kako je kardinal Stepinac i u vrijeme kada ljudi izvan Crkve nisu imali hrabrosti izgovarati riječi o praštanju i ljubavi, znao prepoznati temelje ljudskoga dostojanstva i za njih se boriti do smrti bez obzira na boju vlasti, što je i istaknuo i u svojoj uskrsnoj poruci 1939. godine kada se zapitao nisu li pripadnici sviju klasa bez razlike djeca jednoga te istoga Oca nebeskog. U svjetlu tih misli, zapitao se i kardinal Bozanić može li se razmatranje ozbiljnih pitanja za hrvatsko društvo svesti samo na anketiranje ljudi na ulici, na doskočice i izvrtanje crkvenih stajališta ili pak na njihovo prešućivanje i medijsku pristranost. Mogu li se pitanja o neradnoj nedjelji, o umjetnoj oplodnji, o spolnome odgoju u školama, o namjerno neriješenim pitanjima u hrvatskoj prošlosti koja truju našu sadašnjost prepustiti tolikim improvizacijama, zapitao se kardinal Bozanić te zaključio kako vjernici kao odgovorni građani ove zemlje smatraju da imaju što reći našemu vremenu i ujedno pridonijeti zajedničkom dobru kako bi naša domovina Hrvatska postala mjestom međusobnoga uvažavanja, napretka i mira za sve njezine građane. Govoreći pak posebno o problemu medicinski potpomognute oplodnje, istaknuo je da ta problematika ne bi smjela biti razlogom jeftinih ideoloških ili političkih uvjerenja jer je riječ o temeljnim pitanjima dostojanstva ljudske osobe, pa stoga i odredbe političkih vlasti moraju poštivati naravni zakon budući da ni na jednom području života građanski zakon ne može biti zamjena za savjest niti može propisati norme o onome što izmiče njegovoj nadležnosti. Istaknuvši kako se osim toga kod nas velike rasprave vode i oko spolnoga odgoja u školama, poručio je svim roditeljima kako upravo oni trebaju pomno bdjeti i poznavati programe koji se nude njihovoj djeci kako ne bi dopustili da se njihove mlade duše truju nepriličnim sadržajima. Osim toga, "jedino se jasnim vjerničkimstajalištemmožemo oduprijeti suptilnim pokušajima da se i u našem obrazovnom sustavu nametnu sadržaji koji su u suprotnosti s evanđeoskim načelima i vjerničkim moralom", rekao je kardinal Bozanić.








All the contents on this site are copyrighted ©.