Crkva u svijetu

Diplomatski odnosiizmeđu Kube i Sjedinjenih Američkih Država mogu poslužiti za izgradnju mosta između njihova dva naroda – rekao je Orlando Marquez, glasnogovornik Kubanske biskupske konferencije, u razgovoru za članak objavljen u časopisu havanske nadbiskupije 'Palabra Nuova' ('Nova riječ'). Dijalog i pregovori temeljni su sastavni dijelovi diplomacije – smatra Marquez te kao primjer navodi nedavno zbližavanje Kube i Europske unije. Po njegovome mišljenju Vlade u Havani i u Washingtonu ne pokazuju želju za dijalogom te se i dalje sučeljavaju koristeći se politikom hladnoga rata. Katolička CrkvanaKubi ima vrlo kritičan stav prema kubanskoj Vladi koja joj je znatno ograničila sudjelovanje u društvenome životu. Pa ipak, Crkva odbija otvoreno podupirati disidente te snažno ističe pastoralnu narav svojega poslanja koje nema političkih ciljeva.

Nastradali na sjeveruŠri Lanke već dva tjedna čekaju šatore i generatore za struju koji su zaustavljeni na jugu zemlje – rekao je u razgovoru za tiskovnu agenciju AsiaNews otac C.D. Jeyakumar, ravnatelj Caritasa u gradu Jaffni, na sjeveru zemlje, koji se brine za pružanje pomoći preživjelima. Osim toga, ovo je područje poznato i po desetogodišnjem građanskom ratu između separatista i vladinih snaga. Teškoće u dostavi pomoći postoje, jer Vlada zahtijeva da se pričeka službeno pismo i dopuštenje od zdravstvenih vlasti – pojasnio je otac Jeyakumar, te ujedno napomenuo kako, međutim, ohrabruje velika potpora brojnih zemalja, poput Francuske, Njemačke, Irske, Luksemburga i mnogih drugih. Prema procjenama tamošnjega Caritasa, bez krova nad glavom u tom je području ostalo između 150 i 200 tisuća osoba koje su, budući da pošiljka sa šatorima nije stigla, primorane i dalje živjeti u kampovima za prihvat, umjesto da se vrate na vlastite posjede.

Rim će dobitijoš jednu pravoslavnu crkvu. Riječ je o Crkvi svete Katarine, mučenice iz četvrtoga stoljeća, koju štuju pravoslavci i katolici, čija će izgradnja započeti u veljači ove godine, a trebala bi završiti tijekom 2006. godine. Ovu vijest najavio je metropolit Kirill, predsjednik Odjela za vanjske odnose Moskovskoga patrijarhata, koji je ujedno istaknuo kako će izgradnja ove crkve doprinijeti jačanju dijaloga između ruskoga i talijanskoga naroda te poboljšati odnose s papinstvom. Katolička i Pravoslavna Crkva – primijetio je nadalje metropolit – imaju isti sustav vrednota te trebaju surađivati kako kršćanske vrednote ne bi nestale iz ujedinjene Europe. Svečanost polaganja prvog kamena održana je 2001. godine, ali izgradnja nije nastavljena zbog nedostatka novčanih sredstava. Trenutačno je sakupljeno samo 400 tisuća eura, a potrebno je više od tri milijuna eura, ali će razlika biti prikupljena u sljedećih šest mjeseci – kazao je na posljetku metropolit Kirill.

Prigodom 60. obljetniceoslobođenja nacističkoga logora Auschwitz koja je obilježena 27. siječnja, njemački su biskupi objavili zajedničku izjavu u kojoj se ističe kako činjenica da se u mjestima nacističkih zločinâ danas mogu okupiti Poljaci, Nijemci, Židovi i kršćani, radi sjećanja na žrtve holokausta, predstavlja znak nade za sadašnjost i budućnost. U dokumentu se, između ostalog, spominje odgovornost njemačkoga naroda za počinjena zlodjela, ali se bez sumnje odbacuje mogućnost kolektivne krivnje. Naš će se narod uvijek trebati suočiti s tvrdnjom da je Auschwitz postojao i zato jer je malo ljudi imalo hrabrosti oduprijeti se nacistima – upozorili su nadalje njemački biskupi, podsjetivši kako si i Crkva treba postaviti pitanje o vlastitoj suodgovornosti. Kao kršćane vodi nas nada da susret u vjeri može obogatiti sve, kršćane i Židove, te nas približiti Bogu Abrahama, Izaka i Jakova, kojega zajednički častimo – stoji u zaključku izjave njemačkih biskupa.

U Sjevernoj Korejiviše od šest i pol milijuna osoba može umrijeti od gladi ukoliko imse ne dostavi pomoć u hrani – upozorili su predstavnici Svjetskog programa za hranu (WFP) i Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu. Prema podacima ovih organizacija, u toj se zemlji godišnje proizvede oko 4 milijuna tona žita, a kako bise prehranilo čitavo stanovništvo potrebno je najmanje pet milijuna tona. Osim toga, dvije trećine stanovništva, odnosno oko 15 milijuna osoba, i dalje ovisi o raspodjeli hrane koju je organizirala država, a koja ne sadrži dovoljno kalorija i proteina. Svjetski program hrane tijekom prošle godine potrošio je više od 170 milijuna dolara kako bi prehranio više od šest i pol milijuna stanovnika ove zemlje. Pa ipak, ove godine trebat će se još više založiti ukoliko se želi spriječiti da od gladi umre velik dio stanovništva. U međuvremenu, na međunarodnom polju Sjeverna je Koreja prošlih tjedana najavila spremnost obnoviti multilateralne razgovore o nuklearnim programima, nakon što je u 2002. godini ponovno pokrenula programe za naoružanje.