O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, priredio VedranŠmitran

Početak tjedna u Hrvatskojje obilježio završetak predsjedničkih izbora, na kojima je u drugome krugu dosadašnji predsjednik Stipe Mesić osvojio još jedan petogodišnji mandat. Na njemu je tako ostala nesumnjivo teška zadaća i velika odgovornost, a građani s pravom očekuju da hrvatski predsjednik svoj rad usmjeri na opće dobro zemlje, počevši od zaštite okoliša, pa sve do zaštite temeljnoga prava na život. No, jedina zanimljivija poslijeizborna izjava predsjednika Mesića bila je ona o želji za izmjenama Izbornoga zakona, kako bi se hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, a u prvome redu onima u Bosni i Hercegovini, ograničila njihova izborna prava.

U povodu Kurban Bajrama,blagdana koji će sutra proslaviti muslimani diljem svijeta, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je čestitku predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiji Ševku efendiji Omerbašiću.

«Prigodom KurbanBajrama Vama i svim vjernicima islamske vjere u Republici Hrvatskoj upućujem srdačne čestitke i želim obilje Božjeg blagoslova. Molimo Svemogućeg i Milosrdnog Boga da sve vjernike obdari snažnom vjerom svojih poslanika kako bismo djelotvorno mogli odgovoriti na izazove i probleme današnjeg svijeta te čovjeku uliti nadu i radost za život» – ističe se u čestitci kardinala Bozanića.

Povjerenstvo Hrvatske biskupske konferencije "Justitia et Pax"danas je u Zagrebu predstavilo Izjavu o očuvanju kulture slobode nedjelje, u kojoj se izražava nada da će javna vlast urediti rad nedjeljom čuvajući dostojanstvo hrvatskih građana te promičući interese hrvatskoga gospodarstva. Upravo je uređenje rada trgovina nedjeljom – stoji u Izjavi – zbog bespridržajne potpore apsolutne većine građana, dobra mogućnost za pokretanje inicijativa za još bolje uređenje drugih vidika gospodarskoga i društvenoga života u Hrvatskoj.

U Izjavi se osobito ističe kako jasnim propisom treba isključiti mogućnost izravnih pregovora poslodavaca i pojedinih radnika, jer bi ono značilo ponižavanje radnikâ koji će morati pristati na sve uvjete kako bi zadržali posao, a time bi se ujedno i osporilo samo pravo na slobodu nedjelje, što je zajamčeno Zakonom o radu te drugim domaćim i međunarodnim pravnim aktima.

Predsjednik Povjerenstva «Iustitia et Pax» pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić kazao je kako ova Izjava želi biti doprinos javnoj raspravi o konačnome zakonskom uređenju rada nedjeljom, dodavši da se u njoj željelo staviti naglasak na zaštitu radnika i pojedinaca, bez isticanja vjerskih razloga.

Zajedničkom molitvom u evangeličkoj crkviKrista Kralja, jučer je i u Zagrebu, već 21. put, započela Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, ovaj put pod geslom «Krist, jedini temelj Crkve». Kako prenosiIKA, predsjednik Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić podsjetio je, prigodom ovogodišnje Molitvene osmine, kako u Zagrebu postoji lijepa tradicija da se u četiri kršćanske crkve – baptističkoj, evangeličkoj, srpskopravoslavnoj i katoličkoj – kao na četiri postaje, organiziraju ekumenske molitve, te da u tim molitvama također sudjeluju predstavnici Evanđeoske i Reformirane Crkve te Makedonske i Bugarske Pravoslavne Crkve. Središnje ekumensko slavlje ove će godine biti u baptističkoj crkvi, u nedjelju, a zajedničke molitve također se održavaju u još 11 gradova i mjesta Zagrebačke nadbiskupije: Krapini, Karlovcu, Velikoj Gorici, Bjelovaru, Zaprešiću, Sisku, Kutini, Jastrebarskom, Glini, Križevcima i Mariji Bistrici.

Molitveni tjedan za jedinstvo kršćana obilježen je i u Splitu, gdje je zajedničku Službu riječi u katedrali svetoga Duje predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u zajedništvu s predstavnicima Makedonske i Srpske Pravoslavne Crkve. Molitva za jedinstvo kršćana nije put kojim se ide zbog duha globalizacije, već je to put koji nam je zacrtao naš Učitelj, Isus Krist – istaknuo je tom prigodom nadbiskup Barišić.

U Otočcu je jučer predstavljen zbornik radova«Prošlost obvezuje: povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije», koji je uredio dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup. Ovaj iznimno vrijedan zbornik u 570 stranica, odnosno u 24 znanstvena članka otkriva crkvenu, narodnu i kulturnu prošlost na području Gospićko-senjske biskupije. Tu dakako nalazimo i prikaz nastajanja i ostvarenja same ideje o utemeljenju ove mlade hrvatske biskupije, koja je zaživjela na području obilježenom teškom prošlošću i – uzevši u obzir sve veće smanjivanje broja njezinih stanovnika – zabrinjavajućom i upitnom budućnošću.