U Jeruzalemu započeo godišnji sastanak katoličkih ordinarija Svete zemlje

U Jeruzalemu je jutros započeo godišnji sastanak katoličkih ordinarija Svete zemlje s europskim i sjevernoameričkim biskupima iz "Koordinacijske skupine" za Svetu Zemlju.Ovim susretom želi se izraziti konkretna solidarnost europskih i sjevernoameričkih biskupija s kršćanskom zajednicom u Svetoj zemlji, u trenutku društvenih, ekonomskih i političkih teškoća. Susret je danas popodne nastavljen u Betlehemu, a uz opću situaciju u Izraelu, odnosno Palestini, u središtu pozornosti našao se utjecaj lokalne Crkve s obzirom na ugovore koje je Sveta Stolica sklopila s Državom Izrael i Palestinskom oslobodilačkom organizacijom.

"Koordinacijska skupina" izrasla je iz inicijative koja se rodila prije pet godina, a bila je pokrenuta kako od same Svete Stolice, tako i od naših biskupa, kako bi se katolicima, ali i drugim kršćanskim zajednicama Svete zemlje reklo da nisu ni sami ni zaboravljeni – rekao je za naš radio otac Peter Fleetwood, glavni tajnik "Koordinacijske skupine". U prvo vrijeme, u radu su ponajviše sudjelovali biskupi iz Sjedinjenih Američkih Država, a potom je organizacijsko sjedište skupine premješteno u Veliku Britaniju. Tako "Koordinacijsku skupinu" za Svetu zemlju danas vodi nadbiskup Liverpoola Patrick Kelly – pojasnio je otac Fleetwood. On je nadalje kazao kako činjenica da sve veći broj kršćana – posebice onih mladih i obrazovanih – napušta Svetu zemlju dovodi u pitanje budućnost tamošnje kršćanske zajednice. Dok tako kod mnogih nedostaje vjera u bolju sutrašnjicu, biskupi Svete zemlje izričito su tražili od europskih i sjevernoameričkih biskupa iz "Koordinacijske skupine" za Svetu zemlju da ih svake godine redovito pohađaju, jer je svaki njihov dolazak izražaj nade i solidarnosti – a upravo od solidarnosti Crkva u Svetoj zemlji itekako ovisi – zaključio je otac Peter Fleetwood, glavni tajnik "Koordinacijske skupine" za Svetu zemlju.Sveti se Otac potom zaustavio na "izazovu slobode", temi koja mu je – kako je sam istaknuo – osobito draga zbog povijesti naroda iz kojega dolazi. Sloboda je "iznad svega pravo pojedinca". Također je sveta sloboda država, koje moraju biti slobodne kako bi, zajedno s pravom na život, svojim građanima zajamčile i pravo na ispravno življenje slobode – kazao je Papa, istaknuvši kako se jedino u slobodi čovjek može ostvariti u skladu s vlastitom naravi. Ivan Pavao II. na koncu se na poseban način osvrnuo na slobodu vjere, pravo za kojim još i danas čeznu toliki ljudi u mnogim državama svijeta. Vjerska sloboda zacijelo ne ograničava druge slobode, već se one s njome razvijaju i rastu. Stoga se ne treba bojati da će vjerska sloboda za koju se zalaže Katolička Crkva ugroziti političku slobodu ili ovlasti koje pripadaju državi – zaključio je papa Ivan Pavao II.