Poruka Svetoga Oca za Svjetski dan mira

"Ne dopusti da te svlada zlo,već zlo svladaj dobrom", naslov je poruke pape Ivana Pavla II. za Svjetski dan mira 1. siječnja 2005. godine, koja je danas predstavljena u Tiskovnome uredu Svete Stolice. Na taj je poziv preuzet iz Poslanice svetoga Pavla, Sveti Otac nadovezao i druge: odreći se nasilja koje ne rješava probleme; suzbijati siromaštvo suočavajući se s problemom vanjskoga duga i ostvarujući obećanja za pomoć razvoju, posebice u Africi. Mir i napredak bogatih zemalja povezani su s razvojem onih siromašnih – podsjetio je Sveti Otac i, između ostaloga, uputio kršćanima snažan apel da ne skrivaju nadu koja proizlazi iz vjere u Krista. Zlo se ne svladava zlom; na tome putu, umjesto da se pobijedi zlo, ono može pobijediti nas – napomenuo je u poruci Sveti Otac, te pojasnio kako je mir rezultat duge i zahtjevne borbe koja je dobivena kada se zlo pobijedi dobrim. To je jedini uistinu konstruktivan izbor i jedini način kako bi se izišlo iz zatvorenoga kruga zla. Zlo nije neka nepoznata snaga – nastavlja nadalje Papa – nego ono prolazi ljudskom slobodom, i uvijek ima neko lice i ime. To su licâ i imena muškaraca i žena koji ga slobodno izabiru. Zlo je, u konačnici, tragično izmicanje potrebama ljubavi. Logika kršćanske ljubavi, naprotiv, potiče sve do ljubavi prema neprijateljima. Gledajući sadašnje stanje u svijetu – istaknuo je Papa – ne može se ustvrditi potresno širenje slojevitih društvenih i političkih izraza zla. U tom vidiku, kako ne pomisliti na voljeni afrički kontinent na kojemu i dalje traju sukobi u kojima je stradalo, i još uvijek stradavaju, milijuni žrtava? Možemo li ne dozvati u pamet opasno stanje u Palestini, Isusovoj zemlji, u kojoj se ne uspijeva uspostaviti međusobno razumijevanje, prekinuto sukobom koji svakodnevno podupiru atentati i odmazde? Što reći o tragičnoj pojavi terorističkoga nasilja koje, čini se, tjera cijeli svijet prema budućnosti straha i tjeskobe? Na koncu, kako ne ustvrditi s ogorčenjem da se iračka drama nastavlja, nažalost, u neizvjesnosti i nesigurnosti sviju? – upitao se Sveti Otac. Nasilje je laž, jer je protivno istini naše vjere i naše čovječnosti. Nasilje uništava dostojanstvo, život i slobodu ljudskih bića. Stoga je nužno potrebno promicati odgoj savjesti koji će oblikovati sve, a posebice nove naraštaje. Kako bi se promicao mir – podsjetio je nadalje Sveti Otac – treba promicati opće dobro, koje ne valja svoditi na jednostavno socijalno-gospodarsko blagostanje, lišeno svakoga nadnaravnog cilja, jer Bog je posljednji cilj svojih stvorenja. Papa potom govori o nužnoj pravednoj raspodjeli Zemljinih dobara te o svjetskome državljanstvu koje sjedinjuje sve ljude, te ističe kako je dovoljno da dijete bude začeto, ono je već vlasnik pravâ, zaslužuje pozornost i skrb, i netko je dužan skrbiti za njega. A osuda rasizma, zaštita manjina, pomoć prognanicima i izbjeglicama, pokretanje međunarodne solidarnosti prema svima potrebitima, dosljedne su primjene načela svjetskoga državljanstva. Treba zajamčiti svima, pojedincima i državama, temeljne uvjete za sudjelovanje u razvoju. To je moguće ako se sruše prepreke i monopoli koji mnoge narode ostavljaju na rubu – napomenuo je Papa te primijetivši kako više od milijardu ljudi živi u bijedi, ponovno uputio apel za rješavanje problema međunarodnoga duga siromašnih zemalja, i za pokretanje novih nacrta za pomoć u razvoju, posebice u Africi. Obećanja su dana, ali nisu izvršena – pojasnio je Papa. Nužno je potaknuti nove oblike solidarnosti, na bilateralnoj i multilateralnoj razini, s većim zalaganjem sviju, i u punoj svijesti da je dobro afričkih naroda nezaobilazni uvjet za postizanje općega zajedničkog dobra. Neka afrički narodi uzmu u svoje ruke, kao protagonisti, vlastitu sudbinu i vlastiti kulturni, građanski, socijalni i ekonomski razvoj – naglasio je Sveti Otac. Upozorivši kako još uvijek postoje gospodarski i trgovinski mehanizmi koji siromašnim zemljama ne dopuštaju oporavak, te ističući kako su mir i razvoj bogatih zemalja vezaniuz uvjete u siromašnim zemljama, Papa je naglasio kako razvoj, ili postaje općenit na svim krajevima svijeta, ili uzmiče i u područjima obilježenima stalnim napretkom. Na koncu je Sveti Otac uputio snažan apel kršćanima, a posebice vjernicima laicima, da ne skrivaju nadu koja proizlazi iz vjere u Krista. Zahvaljujući Njegovoj pomoći, svima je moguće pobijediti zlo dobrom. Neka stoga znadu pokazati svojim životom da je ljubav jedina snaga koja može podupirati povijest u napredovanju prema dobru i miru. U ovoj godini posvećenoj Euharistiji, neka djeca Crkve pronađu u najvišemu Sakramentu ljubavi izvor svakoga zajedništva – zaključio je Sveti Otac.Poruku je Svetoga Oca danas u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavio kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, zajedno s biskupom Giampaolom Crepaldijem, tajnikom vijeća i mons. Frankom Dewaneom, dotajnikom istoga vijeća. Papinu poruku svatko treba na osobnoj razini prihvatiti kao poticaj na konkretno zalaganje za mir – istaknuo je kardinal Martino koji je pojasnio kako je u ovome dokumentu, prvi put u socijalnome nauku Crkve, nazočno načelo svjetskoga državljanstva. Taj pojam – pojasnio je – predstavlja prirodni razvoj povezanosti pojma jedinstva ljudske obitelji, sadržane u poruci za Međunarodni dan mira 2000. godine. Ističući potom Papinu pozornost posvećenu u ovome dokumentu afričkome kontinentu, kardinal je kazao da, ako se bude riješio problem Afrike, blagotvorne će se posljedice odraziti u čitavome svijetu. Koliko ljudi bi trebalo pogledati u svoju savjest, te vidjeti i priznati u čemu su bili oni odgovorni za sadašnje stanje u Africi – upitao se na koncu kardinal Martino.