2004-12-07 18:43:47

Sutra se slavi svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije


Sutrašnja svetkovina Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije slavit će se u posebnome ozračju. Sveta Misa, koju će Sveti Otac predvoditi u Bazilici svetoga Petra u 9.30 sati, te popodnevni odlazak na Španjolski trg kako bi odao počast Bezgrješnoj, tradicionalni su događaji koji će ove godine biti obilježeni proslavom 150. obljetnice proglašenja dogme o Bezgrješnome začeću Blažene Djevice Marije, koju je Pio IX. proglasio 8. prosinca 1854. godine. Prošle je nedjelje, prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Sveti Otac kazao da se za taj trenutak pripravimo s najdubljom radošću, te pozvao sve rimske građane i hodočasnike da se okupe oko njega u tome potpuno marijanskome slavlju. Povijest je ove dogme duga, i može se mjeriti u stoljećima. Već su crkveni oci pronašli izraze koji ističu Mariju iznad istočnoga grijeha, ali pomalo su se i oko njih mišljenja razilazili. Jednostavni vjernici, međutim, zahvaljujući franjevačkome učenju, brzo su upoznali taj vidik marijanske naravi, tako da je već 1476. godine blagdan Marijinoga začeća unesen u Rimski kalendar. Kada je Pio IX. odlučio pokrenuti nacrt dogmatske definicije, bio je svjestan osjetljivosti toga posla, te je tako njegovo djelovanje od samoga početka bilo obilježeno razboritošću. Godine 1847. isusovac o. Giovanni Perrone objavio je spis u kojemu je pozitivno odgovorio na pitanje može li Bezgrješno Marijino začeće biti predmet dogme. Pod utjecajem toga spisa, 1. lipnja 1848. godine Pio IX. je ustanovio povjerenstvo koje je činilo 20 teologa, sa zadaćom da prouče to pitanje, a 2. veljače 1849. godine, objavljuje encikliku 'Ubi primum' (Gdje prvo) kako bi s tim mišljenjem upoznao biskupe. U Vatikan je stiglo oko 600 odgovora – 546 ih je bilo potpuno suglasnih, nekoliko desetaka suzdržanih, i manje od deset negativnih. Nakon toga rad se ubrzao, tekst dogme je priređen, a potom još sedam puta uređivan. Razmotreni su primljeni odgovori, te se nastojalo voditi računa o primjedbama, posebice o dvjema vrlo važnima: nespominjanju Bezgrješnog začeća u Novome Zavjetu, i univerzalnosti istočnoga grijeha od kojega je Marija očuvana. Papa Pio IX. izbliza prati radove, sudjeluje i savjetuje. Četiri dana prije 8. prosinca, dana određenoga za objavu dogme, njezin tekst još nije konačan, ali na taj dan on je spreman. Toga dana, u Bazilici svetoga Petra, 53 kardinala, 43 nadbiskupa i 99 biskupa iz cijeloga svijeta, čuli su Pija IX. kako, riječima iz bule 'Ineffabilis Deus' izgovara formulu kojom potvrđuje konačno priznavanje dogme. Njezina još izvanrednija potvrda stigla je tri godine i tri mjeseca nakon toga svečanoga dana u bazilici svetoga Petra, 25. ožujka 1858. godine, u špilji u francuskoj prirodi, kada je "Gospođa obučena u bijelo" Bernardici, 14-godišnjoj djevojčici, kazala "Ja sam Bezgrješno začeće". Osvrnuvši se na značenje dogme, mons. Angelo Comastri, nadbiskup prelat loretskoga svetišta, kazao je u razgovoru za Radio Vatikan kako nam ova dogma vrlo jasno kazuje da se Bog bori protiv grijeha, jer grijeh je pravo zlo čovječanstva. Grijeh odvaja čovječanstvo od Boga, a bez Boga čovjek ne može živjeti, ni biti sretan! U Bezgrješnome začeću Marijinome Bog nam je kazao da mu otvorimo vrata svojega srca, i dadnemo mu mjesta u svojim životima. On želi ukloniti grijeh također iz naših života, jer grijeh je naše zlo. Uklonivši grijeh On ostvaruje našu radost – kazao je nadbiskup. Na upit novinara kako prenijeti poruku Bezgrješne današnjemu sekulariziranom društvu, nadbiskup je primijetio kako je današnje društvo izgubilo osjećaj za grijeh, ali je istovremeno ono i ozlovoljeno i nezadovoljno društvo koje živi od umirujućih sredstava i droge, i potreban mu je bijeg. Stoga današnjemu društvu treba reći da, ako traži sreću i radost, samo mu ih Bog može dati, jer Bog ih može osloboditi grijeha koji je korijen nemira i nezadovoljstva, i on je taj koji im čini zlo – kazao je na koncu nadbiskup prelat svetišta u Loretu.








All the contents on this site are copyrighted ©.