Konferencija o doprinosu Crkava vjerskoj, kulturnoj i međunacionalnoj suradnji na putu europskih integracija

Kršćanske Crkve Istoka i Zapada svjedoci su i nositelji temeljnih europskih vrednota i bez autentičnog življenja u duhu kršćanskih vrednota nemoguće je uspostaviti suglasnost i jedinstvo različitih naroda, tradicija i običaja u Europi, istaknuto je u poruci s Konferencije o doprinosu Crkava vjerskoj, kulturnoj i međunacionalnoj suradnji na putu europskih integracija koja je od 22. do 24. studenoga održana u Subotici i Bečeju. U radu Konferencije sudjelovali su svećenici i bogoslovi Bačke eparhije Srpske Pravoslavne Crkve, Subotičke rimokatoličke biskupije, predstavnici Reformatorske kršćanske Crkve, slovačke Evangeličke Crkve, Evangeličke kršćanske Crkve, predstavnici državnih vlasti, lokalne samouprave i nacionalnih savjeta, dužnosnici Ujedinjenih naroda i europskih institucija te drugi intelektualci. U poruci koju su u ime sudionika Konferencije potpisali beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i bački episkop Irinej, podsjeća se na povijesnu i duhovnu istinu da je kršćanstvo izvor i izvorno nadahnuće duhovnog jedinstva Europe, imajući pri tome u vidiku činjenicu da se proces integracija europskih naroda uglavnom odvija na ekonomskim i političkim pretpostavkama. U zajedništvu i prožimanju konfesija, nacija i kultura u Srbiji, a na prvom mjestu u Vojvodini, prepoznajemo ujedinjenu Europu u malom i našu odgovornost u procesu integracija Europe, istaknuli su sudionici Konferencije, pojašnjavajući pri tome da nisu u pravu oni koji misle da se svoja narodnost, vjera i kultura mogu u punoći razvijati u izolaciji, kao ni oni koji smatraju da je za pridruživanje obitelji demokratskih naroda Europe nužno odreći se vlastitog nasljeđa i identiteta. Pozivajući kršćane i sve ljude dobre volje na odgovornu i djelotvornu ljubav prema bližnjemu koja nadilazi uobičajenu snošljivost, u poruci se navodi da kršćanin ne živi samo uz drugoga ili s drugim, nego i za drugog, jer u svakom čovjeku, neovisno o njegovoj vjeri, boji kože ili socijalnom statusu prepoznaje živu sliku Božju i u njemu ljubi svog bogolikog brata ili sestru. S tih pozicija sudionici Konferencije osudili su sve oblike nasilja i ekstremizma kao što su antisemitizam, islamofobija i slično. Svjesni dragocjenih stoljetnih iskustava Crkve, koja su i na toj Konferenciji došla do izražaja, sudionici su izrazili spremnost da društvu ponude potporu i pomoć u rješavanju konkretnih problema, kao što su pitanja ljudskih i manjinskih prava, bioetike, ekonomskog i socijalnog raslojavanja, ugroženosti životne sredine i drugih. U poruci je izraženo uvjerenje da kršćani imaju i pravo i obvezu da, kao i svi drugi građani, koriste mehanizme javnog djelovanja kako bi mogli pridonijeti općem dobru.