Uporaba genetski izmijenjenih organizama u borbi protiv gladi

Uporaba genetički izmijenjenih organizama u svrhu suzbijanja gladi u svijetu i dalje ostaje otvoreno pitanje. O tome je bilo riječi na kongresu pod naslovom «Nahraniti gladni svijet: moralni imperativ biotehnologije» koji je 24. rujna održan na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu. Sudionici skupa, koji je organiziralo američko Veleposlanstvo pri Svetoj Stolici i Papinska akademija znanosti, razjasnili su mogućnosti genetički izmijenjenih organizama te upozorili na iskustva više zemalja, među kojima Filipina i Južne Afrike. Pitanje biotehnologije, kao načina za rješenje problema gladi u svijetu, dovodi do podjele na one koji ju odobravaju i one koji ju osuđuju. Pa ipak, prevladava mišljenje da treba pričekati točnije rezultate, iako problem gladnih zahtijeva žurne i konkretne mjere. Danas u svijetu 800 milijuna osoba živi u neimaštini, a njih 30 tisuća, od kojih polovicu čine djeca, svaki dan umire od gladi i neishranjenosti. Znanost upozorava kako upotreba genetički promijenjenih organizama zaista može biti jedan od načina suzbijanja gladi – istaknuo je u razgovoru s novinarom Radio Vatikana otac Gonzalo Miranda, dekan Fakulteta bioetike na Papinskome sveučilištu Regina Apostolorum u Rimu. U mnogim područjima na Zemlji, naime, postoji problem produktivnosti, jer ne postoje odgovarajući okolinski uvjeti za dobru proizvodnju - kazao je nadalje otac Miranda te dodao kako genetički promijenjeni organizmi mogu riješiti ovaj problem. Treba ulagati u ljude i u obrazovanje lokalnoga pučanstva, ne zaboravljajući pritom da korištenje biotehnologija nameće točno naznačena moralna ograničenja. Papa Ivan Pavao II. također je već prije osudio manipulacije i bezobziran razvoj ovih tehnika, hrabreći njihovu uporabu za dobro čovjeka i na korist drugih. Budući da je riječ o inovacijama, treba biti vrlo oprezan i razborit – napomenuo je otac Miranda.