Izvješće UN-a o ljudskome razvoju

“Kulturna sloboda u svijetu različitosti” – naslov je 15. izvješća o ljudskome razvoju koje je jučer (15. srpnja) predstavila Organizacija ujedinjenih naroda. Ono ističe koliko je slobodan izbor vlastitoga kulturnog identiteta važan za ljudski razvoj. O sadržaju ovoga izvješća novinar našega radija razgovarao je s Antonijom Vigilanteom, odgovornim za program Ujedinjenih naroda za razvoj u Egiptu.

Umjesto odvajanja doseljenika u geto ili pak njihove prisilne prilagodbe kulturi zemlje u koju su došli, što su zastarjeli i neuspjeli načini prihvaćanja, u Izvješću Ujedinjenih naroda nudi se višekulturnost, odnosno prihvaćanje i razumijevanje različitosti drugih kultura – pojasnio je Antonio Vigilante, te pritom istaknuo kako treba postati svjestan činjenice da postoji višestruki identitet. Naveo je kao primjer stanovnika Napulja, koji je istovremeno Europljanin i Talijan.

Govoreći o predrasudama koje priječe ostvarenje kulturne slobode, spomenuo je one najuvriježenije. Jedna od njih je uvjerenje da postoji samo jednan identitet koji bi bio umanjen kad bi mu se pridružio drugi, različiti identitet. Do društvenih sukoba dolazi, naime, ne zbog razlika među kulturama, nego zbog nepriznavanja tih razlika. Kulturna slobodaznači moći odabrati određenu povijesnu tradiciju, a ne zadržati ju pod svaku cijenu.

Druga predrasuda koju treba ukloniti – rekao je dalje Antonio Vigilante - je takozvana kulturna određenost, odnosno vjerovanje da su neke kulture sklonije razvoju od drugih, što je potpuno netočno. Posljednja predrasuda koja se spominje u Izvješću je stajalište da su pojedine kulture, primjerice islam, suprotne demokratskome sustavu. Njuopovrgava činjenica da postoje mnoge muslimanske zemlje koje su demokratske.

Organizacija ujedinjenih naroda nedavno je objavila listu zemalja o stupnju ljudskoga razvoja. Pri njenoj izradbi vodilo se računa o prosječnome dohotku po glavi stanovnika u tim zemljama, te o obrazovnim i zdravstvenim uslugama kojepružaju. Na vrhu liste nalazi se Norveška, a pri dnu afričke zemlje Mali, Burkina Faso i Niger, u kojima je zbog side prosječna životna dob niža od 40 godina. Na samome dnu ljestvice nalazi se Sierra Leone, gdje je 10-godišnji građanski rat uzrokovao 50 tisuća ljudskih žrtava te stotine tisuća izbjeglica i raseljenih osoba. Zemlja je izišla iz rata potpuno uništena, a tisuće ljudi je bez posla.

Mons. George Biguzzi, biskup grada Makeni u Sierra Leoneu, nedavno je uputio apel kojim poziva svijet da ne zaboravi ovu zemlju i njene stanovnike.Usprkos teškoga stanja, započela je polagana obnava te zemlje, a u lipnju je također započeo djelovati posebni Međunarodni sud, koji će suditi odgovornima za zločine počinjene tijekom dugogodišnjega građanskog rata. U cilju bržega razvoja zemlje međunarodna zajednica treba pružiti ciljanu pomoć, poduprijeti demokratksi izabranu vladu i zadržati mlade koji su budućnost zemlje. Crkva se još za vrijeme rata zalagala za ponovnu uspostavu mira u Sierra Leoneu,a sada ulaže velike napore za pomirenje međupojedincima, obiteljima i zajednicama, te u tome postiže vidljive rezultate.